U istom danu, različiti ritmovi: razumijevanje introverzije i ekstroverzije kod kuće i na poslu

Jeste li ikada prisustvovali okupljanjima, obiteljskim ili prijateljskim, na kojima niste baš poznavali puno ljudi? Kako ste se osjećali tada? Kad razgovaram s ljudima, neki se osjećaju jako dobro, a nekima je to malo veći izazov. Zašto? Jednim dijelom, razlog zašto se tako osjećamo ima veze s našim osobinama ličnosti, konkretno ekstrovertiranošću i introvertiranošću. Prije nego nastavim, volio bih napomenuti da niti jedan spektar nije bolji, ispravniji ili zdraviji od drugog. Sagledajte to kao dva različita spektra osobine ličnosti koji nam govori kako prikupljamo energiju, odnosno na koji način „punimo baterije“.

Kada bismo to gledali s biološke strane, vidjeli bismo razlike u kortikalnoj pobuđenosti u retikularno-aktivacijskom sustavu, što nam govori o stimulaciji mozga vanjskim podražajima. U jednom istraživanju Wilt & Revelle (2009) govori se da su kontekst i situacija ključni. Ekstroverti pokazuju višu razinu pozitivnog afekta u uvjetima visoke stimulacije, dok introverti tada pokazuju viši kognitivni napor i stresne pokazatelje.

Po tome, ja sam onda sto posto introvertirana osoba, zar ne!? Ne,  zato i govorimo o spektrima, a ne o kategorijama ljudi. Većina ljudi nalazi se negdje u spektru između ta dva pola. Većina ljudi zapravo ima ambivertne osobine, točnije, mogu uživati u društvu, ali im je isto tako potrebna samoća za obnovu energije.

U našem svakodnevnom životu, shvaćanje ove osobine ličnosti, koja je dobro opisana u Velikih pet, može nam pomoći da bolje razumijemo svoju ženu ili muža, partnera ili partnericu, pa čak nam može i olakšati susret sa šefom na poslu.

Jutro
Krenimo od jutarnjeg buđenja. Jeste li primijetili da određeni ljudi piju kavu ili čaj i ne razgovaraju, nemaju odmah želju za stupanjem u kontakt s drugima, dok neki vole odmah ispričati što su sanjali, planirati doručak, misliti na radnje koje će tijekom dana? Introvertima jutro može biti emocionalno „teže“ vrijeme, pa i kratka socijalna interakcija može djelovati invazivno. Ekstroverti se brže “prebacuju” u vanjski svijet, traže interakciju.

Posao
Nakon kave, malo tišine i malo razgovora, krenemo na posao gdje imamo sastanak sa šefom koji baš voli dijeliti zadatke šakom i kapom. Očekuje od nas da odmah smislimo neka potencijalna rješenja i da mu damo nekoliko prijedloga kako bismo riješili problem.

Koliko puta smo mi, koji smo više na introvertiranom spektru, pomislili: „Jao, kako drugima sve ide kao od šale, a ja moram stati i uopće sagledati situaciju.“ U redu je, mi  imamo drugačiji proces donošenja odluka. Introverti i ekstroverti procesuiraju informacije različitim tempom i putem različitih kognitivnih stilova. Introverti imaju dublji stil obrade informacija, skloni su razmišljanju prije nego što progovore, analizi i refleksiji. Ekstroverti imaju brži, nekada površniji proces, skloni su verbalnom izražavanju, bržem prebacivanju pažnje i donošenju odluka u realnom vremenu. Kod više introvertiranih ljudi čak se događa da imamo viši broj otkucaja srca i višu razinu kortizola u takvim situacijama. Odmaknite se od razmišljanja da niste dovoljno dobri u tim situacijama.

Dolazak kući
Kada živite kao par na različitim spektrima ekstrovertiranosti/introvertiranosti, razumjeti partnera ili partnericu može biti ključno. Introvert treba prostor za dekompresiju, tišinu, tuš, knjigu, vrijeme sam sa sobom, makar samo nakratko. Ekstrovert doživljava partnera kao “sigurnu osobu” s kojom može odmah podijeliti dan, riječi izlaze bez filtera. U ovakvim situacijama, gdje jedan traži kontakt, a drugi traži tišinu, ako se ne prepoznaju međusobne potrebe, oboje se mogu osjećati odbijeno.

Postoje mnoge različite situacije u kojima postoje razlike: večer nakon napornog dana, planiranje vikenda, neočekivani dolazak roditelja ili rodbine... Bitno je da ne zaboravimo na te razlike – pogotovo ako živimo u zajednici, a različitih smo spektara ekstrovertiranosti.

Nešto što može pomoći, ako se prepoznajete u ovom tekstu, jest dogovoreni prostor za razliku. Primjerice, dogovorite da svatko dan počne onako kako mu odgovara. Pet minuta tišine za jednoga, pet minuta razgovora za drugoga. Zvuči jednostavno, ali u praksi znači puno jer pokazujemo da vidimo i poštujemo ono što drugome treba. Drugim riječima obratite pažnju na ritam u kojem funkcionirate, i pokušaj ga izreći drugima.

Isto tako, komunikacija je opet dobar saveznik. Pitajte jedno drugo što vam paše, a što ne u komunikaciji. Ne samo da se upoznajemo bolje, već pokazujemo razumijevanje i prihvaćanje. Drugim riječima obratite pažnju na ritam u kojem funkcionirate, i pokušaj ga izreći drugima, jer možda nije stvar u tome da se mijenjamo jedno zbog drugoga, nego da naučimo čuti ritam s kojim onaj drugi živi.